Agria,Subotica

Dok je domaća poljoprivreda u problemima, teško stoji i industrija poljoprivrednih strojeva. Međutim, kao i uvijek, postoje svijetli izuzeci. Tvrtka Agria je jedna od njih. Nakon više godina uspješne nazočnosti na tržištu sa svojom sijačicom, osvojenim nagradama na Novosadskom sajmu i dobrom prodajom, Agria ide i korak dalje. Agria je osnivač i aktivni član klastera Bipom (Balkanska industrija poljoprivrednih mašina) koji se sastoji od 9 tvrtki.
Bipom i Agria su se ove godine se predstavili na ruskom tržištu s više mašina, sijačicom i strojevima proizvedenim u Adi. Veliki sajam održava se svake godine u Krasnodaru, mjestu 2.000 kilometara od Moskve, pozicioniranom između Kaspijskog i Crnog mora. Klima je slična našoj, nalazi se na sličnoj geografskoj širini, a ono što ovaj dio Rusije razlikuje od naše zemlje je što velika prostranstva obrađuju strane i multinacionalne tvrtke.
Kako saznajemo od osnivača i vlasnika Agrie Lazara Barakovića bilo je malo komplikacija sa carinom, dva dana je izgubljeno na postupak carinjenja koji očito ruski carinici još nisu najbolje savladali, pa su pokušali svoju nespretnost nadoknaditi fotografiranjem svih strojeva i dijelova. Veliki sajam koji se održava i u zatvorenom i na otvorenom prostoru odlično je uspio, predstavili su se svi značajniji inozemni proizvođači od John Deera, Caysa, McCornicka, Klasa, vodećih tvrtki Japana, Kine te bivših sovjetskih republika. Posjetitelji su također bili iz cijele Rusije uključujući i daleki istok, a donijekle su bili iznenađeni i kvalitetnim nastupom naše proizvodnje.
Bilo je velikog zanimanja za izložene sijačice od strane kako korisnika, tako i proizvođača, instituta i trgovačkih kuća. Strojevi su na kraju ostali kod jednog trgovca koji ih je zadrao kako bi ih prikazivao na drugim ruskim sajmovima. Od tada su prikazani na 4 sajma, a predstoje još tri od kojih je najznačajniji moskovski početkom listopada. Prvi stroj Bipom je prodao već u Krasnodaru, a što se tamošnjih poslovnih običaja tiče, oprema se ipak naručuje i kupuje na jesen. Proteklog tjedna Agriu i Suboticu je posjetila direktorica ruske tvrtke te se upoznala s detaljima proizvodnje i poslovnih mogućnosti.
Nažalost, u pogledu nastupa na stranim tržištima obećana pomoć države još nije stigla. Obim proizvodnje u Srbiji je toliki da zadovoljava potrebe, pojedine tvrtke stagniraju, pa Bipom ima mogućnosti s jedne strane kvalitetom osvojiti domaće tržište, a s druge strane se orijentirati prema izvozu. Agria već izvozi u okolne zemlje, primjerice je samo u okolini Osijeka je plasirano dvadesetak uređaja, od ukupno 265 sijačica proizvedenih ove godine. Promet Agrie u inozemstvo je ove godine oko 60.000 eura. Što se tiče domaćeg tržišta, pozitivne mjere Vlade, olakšice za kupnju poljoprivredne opreme u vidu refundacije 30% nabavne cijene za registrirana gazdinstva povećala su kupnju i osuvremenile mehanizaciju. Što se Subotice tiče, iz Fonda za razvitak poljoprivrede je polovica broja korisnika sredstava Fonda kupila upravo Agrijin stroj. No, Subotica nije usamljeni primjer, jer je i u Kragujevcu pri plasiranju sredstava za kupnju poljoprivredne mehanizacije ovu sijačicu kupila polovica korisnika poticaja. Agrijine sijalica su zato toliko tražene jer pružaju veoma kvalitetnu sjetvu pneumatskim preciznim podešavanjem, a cijena je značajno manja od stranih uređaja. Uređaj sije samo toliko sjemena koliko je zaista potrebno, što je posebno važno kod skupog sjemena. Sjeme pojedinih kultura može koštati 30, 50 centa ili čak euro, pa precizno sijanje na velikim parcelama može donijeti velike uštede. Jedan veći proizvođač luka, inače član novosadskog Instituta za ratarstvo, već je prvom sjetvom otplatio stroj zbog uštede sjemena.
No, u Agriji se razmišlja ne samo o plasmanu proizvoda, već i dugoročno za poboljšanje proizvodnje. Tvrtka raspolaže mnogim strojevima za obradu metala počev od strugova, bušilica, presa, glodala, ali je u cilju osuvremenjenja proizvodnje kupljen i novi stroj. Uspomoć kredita pokrajinskog fonda za razvitak privrede kupljen je kompjuterizirani CNC uređaj koji se programira i automatski radi s 24 alata. Ovakav uređaj, vrijedan oko 120.000 eura je rijetkost u nas, a kako pojašnjava direktor Agrie Bojan Baraković, velikom preciznošću i sposobnošću rada složenih operacija smanjuje vrijeme proizvodnje za oko deset puta. U cijenu je bio uključen i dolazak instruktora iz Zagreba radi poduke rada i programiranja, a američki proizvođač ovog struga se predstavio proljetos na beogradskom sajmu gdje je pozornost Barakovićevih skrenuo velikim brzinama od 10.000 obrtaja u minuti nakon kojih nije potrebna posebna dodatna završna obrada. Pored CNC struga, Agria je pribavila i sačmaricu, jednu od najmodernijih u okolini, koja služi za čišćenje dijelova «ispucavanjem» velike količine željeznih kuglica veličine 1 milimetar.
No, Lazar Baraković pored uspješnog poduzetništva i aktivnosti u društvenom životu nalazi vremena i energije i za svoj veoma poseban hobi koji u potpunosti otkriva strast ka tehnici. On je naime kolekcionar starih traktora kojih je nabavio već 11 i koji će biti restaurirani. Ukoliko se ostvare želje Barakovića, stari traktori zasijat će novim sjajem a to bi bio začetak Muzeja poljoprivrede, što je mu je san oformiti. Dakle, naslov nikako nije bio pretjeran, poput industrijalca Henryja Forda koji je vizionarski osuvremenio proizvodnju i tehnologiju, Lazar Baraković u našim skromnijim uvjetima uspijeva pokrenuti industrijsku proizvodnju, lansirati svoje proizvode i boriti se na domaćim i stranim tržištima.